Dovoljno je manje od minuta i svega 20 cm vode za tragediju! Stručnjaci upozoravaju: Deca ne viču i ne mašu kada se utapaju
Dodajte Kurir u vaš Google izborTragedija u Smederevu od pre nekoliko dana, kad se u akva-parku utopio petogodišnji dečak, ponovo je otvorila pitanje bezbednosti. Stručnjaci upozoravaju da deca uglavnom ne traže pomoć i da je dovoljno manje od minut i svega nekoliko desetina centimetara vode da krene po zlu, pa je roditeljska pažnja više nego značajna.
Godišnje se, statistički gledano, u Srbiji utopi između 40 i 90 ljudi, dok u svetu život utapanjem izgubi oko 300.000 ljudi.
Najbolja zaštita odrasla osoba
Deca mlađa od pet godina čine skoro četvrtinu svih smrtnih ishoda, a utapanje je četvrti vodeći uzrok smrti dece uzrasta od jedne do četiri godine i treći dece uzrasta od pet do 14 godina.
Iako mnogi veruju da opasnost vreba samo u dubokoj vodi, reci ili moru, stručnjaci upozoravaju da se veliki broj tragedija događa u dvorišnim bazenima, plitkim javnim bazenima, kadama ili buradi s vodom. Ističu da je najbolja zaštita odrasla osoba koja motri na njih u svakom momentu.
"Brinuće o tebi onaj čika"
- Preventivne mere su najbolje, neophodno je da se prate instrukcije na kupalištu, table za opasne zone i, naravno, da se deca ne ispuštaju iz vida. Mnogi se opuste kada vide spasioca: "Brinuće o tebi onaj čika." Šta dete od četiri-pet godina radi samo u vodi? Imali smo i mlađih... Jednom smo i bebu od godinu i po dana videli bez nadzora, sreća pa smo je uočili na vreme - navodi za Kurir Stefan Mijuca, spasilac iz Bele Crkve.
Vodeći uzrok utapanja je, naglašava, nebriga o mališanima.
- Voda je opasna! Roditelji moraju više da obraćaju pažnju na svoju decu. Mališani u tim godinama nisu razvijeni, ne znaju šta treba da rade u toj situaciji. Ne traže pomoć, ne viču, ne mašu, u stanju su šoka. Utapanje može da se desi i za manje od minut, a nastupa onog trenutka kada nos i usta izgube kontakt s vazduhom - objašnjava Mijuca, dodajući:
- Dete neće spasti ni šlauf ni mišići, roditelj je onaj koji mora da nadgleda. Ako već žele neko pomoćno sredstvo, savetujem prsluk, on ne može da spadne i ako se jedna strana probuši, druga ostaje čitava, dok mišić može da spadne, a iz gume mališani mogu da ispadnu.
Mijuca naglašava da ljudi mešaju davljenje i utapanje.
- To nije isto. Davljenje može nastati i na suvom, od stranog predmeta u disajnom putu, a utapanje nastaje isključivo u vodi, odnosno konkretan uzrok je voda.
"Dete se udavilo u buretu"
Dr Saša Milićević, pedijatar, napominje da voda ne mora biti duboka da bi se dete utopilo:
- Znam za slučaj deteta koje se udavilo u buretu u kom je bilo svega 20 cm vode, bio je i slučaj devojčice koja se udavila u bari na ulici. Dobila je epileptični napad i pala u baru i udavila se. Dečji bazeni su plitki, a roditelji se previše opuste, gledaju u telefon ili rade nešto drugo. Kada voda krene da ulazi u disajne puteve, nastaje laringospazam, grč u grkljanu, zato što organizam pokušava da se odbrani od ulaska vode u disajne puteve. Međutim, grč u grkljanu može da bude opasan jer ni kiseonik ne može da uđe u pluća, što je vrlo opasno. Najbolja prevencija je da roditelji budu uz decu.
Naglašava da je važno na vreme reagovati i odmah krenuti s reanimacijom:
- Decu uvek treba dugo reanimirati, jer kod utapanja dugotrajna reanimacija može mnogo da pomogne, posebno ako je voda hladna.